PROGRAM OČUVANJA MENTALNOG ZDRAVLJA BORBOM PROTIV NEGATIVNIH UTJECAJA TJESKOBE I STRESA

24. travnja 2019.

PROGRAM OČUVANJA MENTALNOG ZDRAVLJA BORBOM PROTIV NEGATIVNIH UTJECAJA TJESKOBE I STRESA

Klinika za psihijatriju Vrapče, Referentni centar Ministarstva zdravstva za psihosocijalne metode, Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ i Hrvatski zavod za javno zdravstvo donose paket preporuka koji je nastao u vrijeme pandemije koronvirusa kako bi pomogli stručnjacima koji pružaju usluge skrbi iz područja mentalnog zdravlja u pružanju psihosocijalne podrške, potom zdravstvenom osoblju za prevenciju sagorijevanja na radnom mjestu i građanima za samopomoć u prevenciji negativnih posljedica stresa. Kako bismo svi povećali svoju otpornost na stres moramo brinuti o svom mentalnom zdravlju. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Mentalno zdravlje je dio općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti. Budući je mentalno zdravlje prepoznato kao jedan od javno zdravstvenih globalnih prioriteta, 2018. godine donesena je Deklaracija o postizanju jednakosti za mentalno zdravlje za 21. stoljeće. Deklaracijom se daje poticaj i izražava spremnost za  poduzimanje mjera i intervencija na globalnoj i lokalnoj razini kako bi se smanjio teret mentalnih poremećaja i drugih zdravstvenih stanja koja imaju utjecaj na mentalno zdravlje, uključujući zlouporabu psihoaktivnih supstanci i bolesti ovisnosti te je naglašeno da svatko ima pravo na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja.

Situacija realne prijetnje zaraze korona virusom (COVID-19), samoizolacija i druge mjere prevencije predstavljaju stres za većinu ljudi. Stres može imati negativne posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje, stoga je važno da smo svi upoznati i koristimo postupke koji nas mogu zaštiti od negativnih posljedica stresa. U programu za očuvanje mentalnog zdravlja detaljno su opisani postupci koji pomažu u kontroli simptoma tjeskobe i doprinose pozitivnom mentalnom zdravlju i prevenciji bolesti. Mnoge osobe u stresu pokazuju poteškoće u funkcionalnom, zdravom nošenju s tjeskobom i nalaze se u riziku nastanka poremećaja mentalnog i/ili tjelesnog zdravlja. Također svojim, stresom izazvanim, rizičnim ponašanjem, mogu ugroziti ne samo sebe nego i druge ljude. Za postupke opisane ovdje utvrđena je učinkovitost na temelju znanstvenih studija i u medicinskoj praksi.

Paket preporuka za očuvanje mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja tjeskobne i stresa uključuje slijedeće postupke koji se mogu primjenjivati posebno ili još bolje u kombinaciji:

  • Protektivno i rizično suočavanje sa stresom – objašnjava protektivne i rizične načine suočavanja sa stresom
  • Upute za vježbe disanja – utvrđeno je kako osobe s izraženom tjeskobom i u stresu dišu površno što dovodi do poremećaja u ravnoteži kisika i ugljičnoga dioksida koja pogoršava simptome tjeskobe. Dijafragmalno (trbušno) disanje uspostavlja povoljnu ravnotežu s čime se smanjuju simptomi tjeskobe i postiže doživljaj opuštenosti.
  • Upute za progresivnu mišićnu relaksaciju –  opisan je način provođenja serije vježbi kojima se postiže relaksacija mišića cijelog tijela što dovodi do osjećaja opuštenosti.
  • Postupak s uznemirujućim mislima – opisan je mehanizam kojim uznemirujuće misli podržavaju začarani krug tjeskobe i postupak kako se mogu zaustaviti uznemirujuće misli.
  • Preporuke za slušanje opuštajuće glazbe – opisani su kriteriji za izbor glazbe za opuštanje i poboljšanje kvalitete spavanja s prijedlogom kompozicija koje zadovoljavaju kriterije za opuštajuću glazbu.

Smatramo kako upute i preporuke svih ovih postupaka trebaju biti dostupne svim građanima, zdravstvenim djelatnicima i stručnjacima pomagačkih struka kao dio standardnih postupaka u prevenciji negativnih posljedica tjeskobe i stresa.

Svi materijali će biti dostupni na web stranicama institucija čiji stručnjaci su sudjelovali u njihovoj izradi:www.bolnica-vrapce.hrwww.stampar.hrwww.hzjz.hr.

 

Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, dr. med. spec. psihijatar

Klinika za psihijatriju Vrapče Referentni centar Ministarstva zdravstva za psihosocijalne metode, Predsjednica Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju HLZ-a

 

Prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med. spec. javnog  zdravstva

Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Voditeljica odjela za mentalno zdravlje

12. Europska javnozdravstvena konferencija – EPH Conference – studeni 2019. godine – OTVORENA REGISTRACIJA

European Public Health Conference Foundation, European Public Health Association (EUPHA) i Société Française de Santé Publique (SFSP) pozivaju Vas na 12. Europsku javnozdravstvenu konferenciju (12th  European Public Health Conference) koja će se održati u Marseju, Francuska, od 20. do 23. studenog 2019. godine.

Svi članovi i članice Hrvatskog društva za javno zdravstvo imaju mogućnost plaćanja povoljnije kotizacije.

Više informacija i registracija putem poveznice:

https://ephconference.eu/index.php

Za ostale upite članova javite se mailom na: hd.javnozdravstvo@gmail.com

Povećanje broja korisnika električnih cigareta od najvećeg je javnozdravstvenog značaja u Republici Hrvatskoj

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i nacionalni programi brojnih zemalja pružaju potporu primjeni cjelokupnog spektra programa u okviru harm reduction-a. Harm reduction strategija je javnog zdravstva koja prihvaća da je kontinuirana učestalost rizičnog zdravstvenog ponašanja među onim pojedincima i grupama kod kojih je takvo ponašanje već usvojeno neizbježno te se fokusira na smanjenje štete, tj. negativnih posljedica koje takvo ponašanje uzrokuje. Od početka primjene 80ih godina prošlog stoljeća, ta strategija je u više primjera pokazala učinkovito smanjenje stopa pobola i smrtnosti na koje utječu rizična zdravstvena ponašanja. Osim samog smanjena stopa pobola i smrtnosti, strategija smanjenja štete dovodi do povećanja kvalitete života samih konzumenata, ali istovremeno i nekonzumenta te time i društva u cjelini.
Na tržištu danas postoje različiti proizvodi koji po principu harm reduction-a (žvakaće s nikotinom, nikotinski flasteri, e-cigarete) pomažu pušačima da smanje pušenje ili prestanu pušiti. E-cigareta se pokazala najefikasnijom metodom harm reduction-a u odnosu na pušenje što su prepoznali i propisi te direktiva EU.

Polaznici Poslijediplomskog studija iz Javnog zdravstva su tijekom modula Intervencija dobili zadatak da izrade policy dokument i Q&A na određenu javnozdravstvenu temu.

Policy dokument o e-cigaretama možete preuzeti ovdje:

2017-03 Policy_dokument E-CIGARETE

Q&A dokument možete preuzeti ovdje:

2017-03 Q&A E-CIGARETE

Hrvatsko društvo za javno zdravstvo

Povećanje broja korisnika električnih cigareta od najvećeg je javnozdravstvenog značaja u Republici Hrvatskoj

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i nacionalni programi brojnih zemalja pružaju potporu primjeni cjelokupnog spektra programa u okviru harm reduction-a. Harm reduction strategija je javnog zdravstva koja prihvaća da je kontinuirana učestalost rizičnog zdravstvenog ponašanja među onim pojedincima i grupama kod kojih je takvo ponašanje već usvojeno neizbježno te se fokusira na smanjenje štete, tj. negativnih posljedica koje takvo ponašanje uzrokuje. Od početka primjene 80ih godina prošlog stoljeća, ta strategija je u više primjera pokazala učinkovito smanjenje stopa pobola i smrtnosti na koje utječu rizična zdravstvena ponašanja. Osim samog smanjena stopa pobola i smrtnosti, strategija smanjenja štete dovodi do povećanja kvalitete života samih konzumenata, ali istovremeno i nekonzumenta te time i društva u cjelini.
Na tržištu danas postoje različiti proizvodi koji po principu harm reduction-a (žvakaće s nikotinom, nikotinski flasteri, e-cigarete) pomažu pušačima da smanje pušenje ili prestanu pušiti. E-cigareta se pokazala najefikasnijom metodom harm reduction-a u odnosu na pušenje što su prepoznali i propisi te direktiva EU.

Polaznici Poslijediplomskog studija iz Javnog zdravstva su tijekom modula Intervencija dobili zadatak da izrade policy dokument i Q&A na određenu javnozdravstvenu temu.

Policy dokument o e-cigaretama možete preuzeti ovdje:

2017-03 Policy_dokument E-CIGARETE

Q&A dokument možete preuzeti ovdje:

2017-03 Q&A E-CIGARETE

Hrvatsko društvo za javno zdravstvo

 

Zdravstvo na izborima 2016

Poveznica na Facebook stranicu inicijative

Misija ovog projekta jest unapređenje kvalitete razvoja i implementacije zdravstvenih politika te ukupno unapređenje upravljanja zdravstvom kroz stručno djelovanje prema političkim akterima u vrijeme parlamentarnih izbora.

Cilj je podići kvalitetu političkih programa te planova za upravljanje zdravstvenim sustavom koji spremaju političke grupacije u predizborno vrijeme te u njih ugraditi stručna znanja i sadržaje o organizaciji cjelovitog i održivog sustava zdravstvene zaštite.

Korisnici ovog servisa su svi zainteresirani dionici u zdravstvenom sustavu koji žele aktivno sudjelovati u izradi zdravstvene politike (policy-a), a ponajprije: političke stranke, strukovne i nevladine udruge, lokalne zajednice te pacijenti.

Autori i suradnici ovog projekta su stručnjaci i aktivisti iz različitih područja djelovanja i s različitim „backgroundom“:

  • Doc. dr. sc. Aleksandar Džakula, Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • Mr. sc. Senad Handanagić, dr. med., Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • Damir Ivanković, dr. med., MBA, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb
  • Prof. dr. sc. Karmen Lončarek, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Klinički bolnički centar Rijeka
  • Prof. dr. sc. Dagmar Radin, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
  • Maja Vajagić, dr. med., Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb.

Neposrednu odgovornost za funkcioniranje projekta i sve objavljenje sadržaje ima HDJZ-HLZ (Hrvatsko društvo za javno zdravstvo Hrvatskog liječničkog zbora).

Način rada ovog servisa jest formiranje slobodno dostupnog skupa dokumenata, alata te primjera i prikaza slučaja koji mogu poboljšati kvalitetu upravljanja zdravstvenim sustavom. Svi materijali bit će objavljivani online kako budu nastajali ili prema iskazanim zahtjevima korisnika. Materijali će primarno biti organizirani po sljedećoj strukturi građenoj od deset koraka:

10 koraka do zdravstvene politike u izbornim programima

/prigodno razvijen sustav stručnih alata i sadržaja/

  1. Istaknite vrijednosti i načela po kojima želite djelovati u zdravstvenoj zaštiti.
  2. Oblikujte viziju zdravstvenog stanja građana i stanja zdravstvenog sustava kakvu želite na kraju četverogodišnjeg mandata i dalje u budućnosti vidjeti ostvarenom.
  3. Opišite pojave (navedite podatke i izvore informacija) koje smatrate problemima te argumentirajte zašto su problem:
  4. Pojave koje su povezane sa zdravljem, a koje ukazuju na opterećenje građana bolestima, patnjom, drugim ograničenjima u svakodnevnom životu ili utječu na njihova ljudska prava.
  5. Pojave koje ukazuju na loše upravljanje, neadekvatno korištenje medicinskih tehnologija i/ili neprimjereno korištenje resursa koji bi inače mogli pridonijeti boljem zdravlju.
  6. Opišite trendove koji utječu na sve gore navedeno.
  7. Pobrojite postojeće dionike te opišite njihove snage i slabosti u odnosu spram zatečenih stanja i trendova.
  8. Definirajte prioritete, odnosno odredite pojave koje težinom i veličinom predstavljaju značajan problem na razini države, a za njihova rješenja postoje tehnologije i pozitivni primjeri – navedite ih.
  9. Odredite ciljeve po prioritetima te razlučite specifične ciljeve prema kriteriju potrebe za strateškom promjenom (reformom) ili operativnim unaprijeđenjem u manjim koracima.
  10. Procijenite snage dionika u odnosu na postavljene ciljeve i navedite nositelje aktivnosti (i odgovornosti za provedbu).
  11. Opišite sustav kojim će se kontinuirano upravljati uvođenjem promjena te imenujte strukture odgovorne za pojedina faze provedbe promjena.
  12. Definirajte načine praćenja i vrednovanja planiranih promjena.

OBRAZLOŽENJE:

Vrijeme pred parlamentarne izbore jest vrijeme kada političke grupacije u području javnih politika moraju predstaviti svoje namjere i planove u predstojećem izbornom ciklusu. Zbog težine i važnosti za svakog građana, zdravstvena politika tu ima istaknuto mjesto.

Što je zdravstvena politika?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, zdravstvena politika odnosi se na “…odluke, planove i akcije koje se poduzimaju kako bi se postigli određeni ciljevi zdravstvene zaštite u društvu. Eskplicitna zdravstvena politika može postići nekoliko stvari: ona definira viziju za budućnost koja zauzvrat pomaže uspostaviti ciljeve te kratkoročna i srednjoročna polazišta. Ona upućuje na zdravstvene prioritete i očekivane uloge različitih skupina te uspostavlja konsenzus i informira ljude.”

Zdravstvena politika, najčešće predstavljena kao dio izbornog programa, predstavlja važan dokument kojim se iskazuju namjere o načelima, vrsti i opsegu u kojemu se želi obuhvatiti upravljanje dijelovima javnog sektora koji direktno ili indirektno utječu na zdravlje stanovništva. Opseg i sadržaj zdravstvene politike proizlaze iz obaveze koje ima Republika Hrvatska, a time i legalno izabrani predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti:

Obaveze Republike Hrvatske prema građanima

Prema članku 58. Ustava Republike Hrvatske, “svakom se jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom.”

Kako bi ispunila svoju ustavnu obavezu, Republika Hrvatska svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite ostvaruje tako da:

  • planira zdravstvenu zaštitu i određuje strategiju razvoja zdravstvene zaštite,
  • osigurava zakonsku osnovu za ostvarivanje ciljeva zdravstvene zaštite,
  • osigurava uvjete za zdravstveno prosvjećivanje stanovništva,
  • osigurava razvoj zdravstveno-informacijskog sustava u Republici Hrvatskoj,
  • osigurava razvoj sustava telemedicine u Republici Hrvatskoj te
  • osigurava uvjete za edukaciju zdravstvenih kadrova.

Kako koristiti sadržaje iz ovog projekta?

Pri izradi zdravstvene politike bitno je najprije shvatiti proces izrade gdje je svaki korak nezaobilazan, te je preduvjet za uspješno savladavanje idućeg koraka. Ispunjavanje svih naznačenih koraka jest potrebno, ali nije dovoljno za kvalitetnu izradu politike. Naime, uključenost dionika pri izradi politike ključ je njenog uspjeha pri kasnijoj implementaciji.

Dokument: Vodič za proces izrade zdravstvene politike

Public Health Hub in Dubrovnik – NOVOSTI

DuHUB2016
PHHUB Dubrovnik
POZIVNO PISMO
Dragi kolege i prijatelji,
Hrvatsko društvo za javno zdravstvo i suradnici Vas sa zadovoljstvom pozivaju na Public Health Hub Dubrovnikproljetni sastanak 2016, koji će se održati od 17. – 19. ožujka 2016. u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik (http://www.caas.unizg.hr).
Glavne teme sastanka bit će:
  1. Specijalizacija i trajno usavršavanje u javnom zdravstvu (javnozdravstvena medicina i epidemiologija) – u sklopu našeg Proljetnog sastanka 2016 planiramo okupiti predstavnike specijalizanata, mentora i ustanove iz područja specijalizacija Javnozdravstvene medicine i Epidemiologije. Cilj je raspraviti probleme koje imamo u provedbi programa specijalizacije te definirati kritične točke u edukaciji mladih kolega koje nužno moramo unaprijediti. Naime, procjena je da ustanove nemaju cjelovitu sliku novog programa specijalizacija, mentori ne znaju sve svoje obaveze/prava, specijalizanti lutaju ili rade neke rutine izvan Programa… Rezultat svega navedenog je niža kvaliteta specijalističkog usavršavanja, problemi u organizaciji rada zavoda te u konačnici loša percepcija javno zdravstvenih specijalizacija koja odvraća potencijalne kandidate tj. buduće kolege od uključivanja i ulaska u područje javnog zdravstva.
  2. Interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup javnom zdravstvu u zajednici – unatoč stalnom naglašavanju važnosti timskog rada i multidisciplinarne i interdisciplinarne suradnje u javnom zdravstvu, te shvaćanja holističkog kao najučinkovitijeg modela djelovanja u zajednici, još uvijek postoje brojna otvorena pitanja o tome što čini kvalitetan interdisciplinarni tim.
Želja nam je pokazati:
  • kako bi trebao izgledati pravi multidisciplinarni javnozdravstveni tim, te na koji način bi se osigurala interdisciplinarnost;
  • je li interdisciplinarni pristup u javnom zdravstvu zaista potreban;
  • na čemu se temelji učinkovit multidisciplinarni i interdisciplinarni javnozdravstveni pristup u zajednici;
  • koji su izazovi sastavljanja i održavanja učinkovitih multidisciplinarnih timovima u javnom zdravstvu;
  • na koji način možemo postići kvalitetniju prekograničnu suradnju;
  • prikazati modele dobre prakse u jugoistočnoj europskoj regiji i Europi.
Pozivamo Vas da s nama podijelite svoja iskustva, te nam se pridružite i date svoj doprinos u raspravi o izabranim temama.
Veselimo se zajedničkom radu u Dubrovniku i srdačno Vas pozdravljamo,
Maja Lang Morović
Ankica Džono Boban
Vesna Štefančić
Damir Ivanković
Aleksandar Džakula

 

PROGRAM

Program DUB HUB Meeting  – Spring_2016

 
Doktori medicine
Medicinske sestre
Suradničke profesije u JZ
Četvrtak,
17. ožujka 2016.
/poslijepodne/
Stanje edukacije u JZ (plenarno)
Petak,
18. Ožujka 2016
Specijalizacija JZ medicine I epidemiologije– stanje i provedba programa
(rad u skupinama)
Obrazovanje med. Sestara za rad u JZ programima (Patronaža, Zavodi, vrtići, RI,…)
(rad u skupinama)
Obrazovanje suradničkih profesija i mogućnost sudjelovanja u provedbi JZ programa
(rad u skupinama)
Problem mentorskog rada u profesionalnom usavršavanju u RH (plenarno)
Unapređenje mentorskog rada u specijalizacijama
(rad u skupinama)
Unapređenje trans-profesionalne edukacije – primjer RI
(rad u skupinama)
Subota,
19. ožujak 2016.
/do 15h/
Intersektorska suradnja (plenarno)
Multidisciplinarni tim u JZ – što znači i kako ga ostvariti
(rad u skupinama)

 

PRIJAVE
Prijave radova i aktivnog sudjelovanja molim slati na: hd.javnozdravstvo@gmail.com
Kotizacija
/ =korištenje prostora i opreme CAAS-a, dva obroka u vrijeme održavanja programa,  zajednička večera svih sudionika, pauza za kavu, radni materijali/
VAŽNO: Svi registrirani sudionici ostvaruju pravo na povlaštene cijene smještaja u CAAS/IUC!
Iznos kotizacije: 950,00 kuna
Iznos kotizacije: 850 kuna /za članove HDJZ_HLZ i HED_HLZ i specijalizante/
TEHNIČKE INFORMACIJE
Sastanak se održava u:
Centre for Advanced Academic Studies (CAAS), University of Zagreb/IUC
Centre for Advanced Academic Studies
Don Frana Bulica 4
20000 Dubrovnik
SMJEŠTAJ
Svi registrirani sudionici imaju pravo na korištenje povlaštenih cijena smještaja u apartmanima i sobama CAAS/IUC.
http://www.caas.unizg.hr/accomodation.html

„ZDRAVSTVENI SUSTAVI I ZDRAVSTVENA POLITIKA“

Motovun_2016
Program  Zdravstveni sustavi i zdravstvena politika održat će se od 05. do 09. srpnja 2016.
U fokusu programa bit će pitanje značenja i  korištenja znanja u upravljanju zdravstvom.
Unutar ovog područja izabrane su tri ključne teme:
  • prenošenje stručnih i upravljačkih znanja u praksu
  • donošenje i provedba odluka zasnovanih na dokazima
  • korištenje novih tehnologija u razvoju zdravstvenog sustava.
Pozivamo Vas da nam se pridružite u Motovunu!
Srdačno Vas pozdravljamo,
Maja Vajagić
Aleksandar Džakula
Koordinatori programa

 

„ZDRAVSTVENI SUSTAVI I ZDRAVSTVENA POLITIKA“
Motovun, 05. – 09. srpnja 2016.
Organizatori                                                                                                               
SUORGANIZATORI
Hrvatsko društvo za javno zdravstvo – Hrvatski liječnički zbor
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Županija Istarska
Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
Istarski Domovi zdravlja
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Dom za odrasle osobe Brkač
Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja
PIN za zdravlje
Programski sadržaji su od 2006. godine realizirani u suradnji sa suradnicima  i predstavnicima iz:
Ministarstva zdravlja
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu
Sudionici                                                             
Programi su namijenjeni predstavnicima:
  • zdravstvenih ustanova
  • poslodavaca
  • lokalne i državne uprave
  • komora u zdravstvu
  • poslovnog sektora koji djeluje u zdravstvu
  • akademske zajednice
  • udruga pacijenata
Programi edukacije namijenjeni su studentima poslijediplomskih studija u zdravstvu, stručnih specijalističkih studija i specijalizacija.

Broj sudionika je ograničen na najviše 70 osoba u pojedinom programu!!!

Službeni jezici su hrvatski i engleski.
PRELIMINARNI PROGRAM: Motovun 2016 pdf                                    
Konferencijski program
 5. – 6. srpnja 2015.
Izazovi javnog zdravstva u Hrvatskoj – nacionalna JZ konferencija
  • Vodeći javnozdravstveni problemi: gdje smo u odnosu na EU
  • Upravljanje javnozdravstvenim informacijama i interoperabilnost u JZ
  • Vođenje i upravljanje preventivnim programima
 6. – 8. srpnja 2015.
Zdravstveni sustavi i zdravstvena politika – vodimo li zdravstvo intuitivno?
  • Kako prenijeti znanje u praksu – Odlučivanje temeljeno na dokazima
8. – 9. srpnja 2015.
Međunarodno zdravstvo
  • Je li moguća međudržavna suradnja u transferima znanja i tehnologija?
Radionice
  • Nove Informatičke tehnologije i koncepti
    • Novosti u informatizaciji zdravstvenog sustava, uključivanje pacijenata u brigu o vlastitom zdravlju
  • EU projekti
    • Prikazi aktivnosti i rezultata (ASSESS SNOMED CT, JaseHN, JANPA…)
    • Burza ideja i partnera
  • Podučavamo li mlađe ili oni podučavaju nas? Ili…?
    • Izazovi u edukaciji mladih stručnjaka u javnom zdravstvu
    • Razvoj novih edukativnih programa
    • Specijalizacije i PDS u području JZ
Okrugli stolovi
  • Tko su zapravo javno zdravstveni profesionalci (i profesije)?
  • Što očekujemo u zdravstvu do 2020?
Posebni programi
  • Palijativna skrb – znanje i prakse
  • Zdravstvo i izvanredne okolnosti – iskustva i tehnologije razvijene u Hrvatskoj
Programi edukacije
  • Kako izraditi policy dokumente?
  • Odabrane istraživačke metode i alati
Kontakti                                                                                  
Hrvatsko društvo za javno zdravstvo
hd.javnozdravstvo@gmail.com
Aleksandar Džakula
adzakula@gmail.com
Danijela Štimac
danijela.stim@gmail.com
Maja Vajagić
vajagicm@gmail.com

O čemu govore hrvatske političke stranke – kada govore o zdravstvu?

Uvod

Pitanja o zdravlju i dostupnosti zdravstvene zaštite u svim istraživanjima stavova građana vezanim uz parlamentarne izbore zauzimaju visoke pozicije.

Motivirani važnošću koje zdravlje populacije ima za cjelokupni razvoj zadovoljnog i uspješnog društva, izradili smo analizu sadržaja zdravstvenih politika koje se mogu naći u programima političkih stranaka i koalicijâ koje se natječu na parlamentarnim izborima za Hrvatski sabor u 2015 godini.

Metode

Koristeći rezultate RTL-ove predizborne ankete[1] u analizu smo uključili sve stranke i koalicije za koje je bilo predviđeno da će osvojiti barem jedan mandat u Hrvatskom saboru. U završnu evaluaciju smo uključili sve prijedloge zdravstvenih politika koje su spomenute u programima barem dvije političke stranke ili koalicije (Infografika). Za analizu odabranih prijedloga politika smo koristili Walt-Gilson policy analysis model (Walt and Gilson, 1994)[2] koji sagledava politiku kroz interakciju sadržaja same politike, ključnih dionika i procesa potrebnih za izvršenje politike te konteksta u kojem se ista predlaže ili donosi. Analizom dostupnih političkih programa utvrđene su teme koji su stranke obradile u svojim izbornim dokumentima. Vrednovanje programa provedeno je za svaku temu u sve četiri dimenzije: sadržaji, dionici, procesi i resursi (npr. Navođenje bilo kojeg od četiri navedena segmenta u opisu predloženih politika se bodovalo s jednim bodom. Ukoliko je prijedlog politike za određenu temu sadržavao sva četiri spomenuta segmenta bodovao bi se s maksimalna četiri boda.)

 Rezultati

Od sedam političkih stranaka koje su u svojim programima obradile segment zdravstva njih šest je govorilo o dostupnosti zdravstvene zaštite i o bolničkom sustavu (Infografika). Pet stranaka je u svojim programima govorilo o financiranju zdravstvenog sustava i ta tema je ukupno sakupila najviše bodova, te možemo reći da je ukupno gledajući najsustavnije obrađena. Odnos privatnog i javnog u zdravstvu, informatizacija u zdravstvu te primarna zdravstvena zaštita su sljedeće najčešće obrađene teme, dok su liste čekanja, cijepljenje i javna nabava u zdravstvu teme koje su najrjeđe spominjane. U skupnom zbroju bodova svih programa zdravstvenih politika stranke su se najviše fokusirale na predlaganje sadržaja politika (35% svih sakupljenih bodova), dok su u opisu procesa sakupile 28%, dionika 21% svih bodova, te svega 16% bodova definirajući financijske resurse za provedbu predloženih politika. Prijedlog zdravstvenog programa stranke “ORaH” je sakupio najviše bodova (n=74/84) te je pokrio gotovo sve spomenute teme, dok stranke “Most” i “Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti” u svojim programima nisu govorili o zdravstvu. Politički programi stranke “HDSSB” i koalicije “Spremni” u trenutku naše evaluacije (zaključno s 30.10.2015) nisu bili javno dostupni.

Zaključak

Iz naše analize je vidljivo da su programi zdravstvenih politika hrvatskih političkih stranaka primarno fokusirani na organizaciju i financiranje (dijela) zdravstvenog sustava te u većini slučajeva izostaje strukturiran pristup predstavljanja zdravstvenih politika. Iako je financiranje zdravstvenog sustava jedna od najprisutnijih tema većina programa se najmanje fokusira na opisivanje izvora financiranja predloženih zdravstvenih politika.

Analizom podataka Global Burden of Disease[3] vidljivo je da se više od polovice od ukupnog broja smrti u Hrvatskoj u 2013. godini može pripisati preventabilnim rizičnim čimbenicima (nezdravoj prehrani, pušenju, konzumaciji alkohola te nedovoljnoj fizičkoj aktivnosti). Usprkos tome, izuzev stranke “ORaH”, niti jedna druga stranka navedenu problematiku nije prepoznala kao dovoljno bitnu da je cjelovito uvrsti u svoj predizborni program.

 

NAPOMENA:  

Analiza sadržaja obrađenih u ovom prikazu bit će nastavljena te proširena.

 

INFOGRAFIKA:

Infografika: O cemu govore hrvatske politicke stranke kada govore o zdravstvu

 

Autori: Senad Handanagić, Damir Ivanković, Ivan Matić, Olga Plazibat, Vesna Štefančić, Aleksandar Džakula – Grupa “U4” Hrvatsko društvo za javno zdravstvo – HLZ-a.

 

Kontakti:

Senad Handanagić
shandanagic@yahoo.com

Damir Ivanković
divanković@gmail.com

 

 

[1] http://www.vijesti.rtl.hr/izbori-2015/statisticki-centar/

[2] Walt, G., & Gilson, L. (1994). Reforming the health sector in developing countries: the central role of policy analysis. Health Policy and Planning, 9(4), 353–70. Retrieved from http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10139469

[3] GBD Compare | IHME Viz Hub. (n.d.). http://ihmeuw.org/3pgz

3. Hrvatski kongres preventivne medicine i unapređenja zdravlja

 

3.  HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s međunarodnim sudjelovanjem

9.-12. listopada 2014. 

Vukovar/Vinkovci

Prevencija

Možda nema niti jedne teme koja je u tolikoj mjeri jednostavna i svakodnevna, a istovremeno beskrajno složena i značajna “na duge staze”, kao što je to hrana. Kad govorimo o količini hrane, ne znamo hoćemo li govoriti o gladi ili strahu od pretilosti. Kad govorimo o kemijskom sastavu, ne znamo hoćemo li govoriti o dragocjenim mikronutritijentima ili zagađenjima… Upravo su te „svakodnevne“ spoznaje bile ključne za izbor „ hrane i prehrane“ kao središnjih tema 3. hrvatskog kongresa preventivne medicine i unapređenja zdravlja s međunarodnim sudjelovanjem koji je svojim paralelnim programima održan u Vukovaru i Vinkovcima. od 09 do 12. listopada 2014. Naime, nacionalni kongres preventivne medicine i promicanja zdravlja prepoznat je kao mjesto je na kojem se mora napraviti cjelovita slika “stanja nacije” u najvažnijim javnozdravstvenim područjima, ali i predstaviti neke od novih projekata, strategija i inicijativa. Na kongresu je sudjelovalo više od 250 sudionika, a posebno treba istaknuti sudjelovanje 70-tak patronažnih sestara koje su svojim izlaganjima i nizom prikaza uspješnih projekata pokazali koliku važnost imaju timski rad i suradnja u javnozdravstvenim intervencijama.

Smanjivanje unosa soli – strateški plan

Kongres je 9. listopada u Vukovaru otvorila Regionalna konferencija o smanjenju unosa soli. Na konferenciji su kao predavači sudjelovali stručnjaci iz Velike Britanije, Portugala, Slovenije te Svjetske zdravstvene organizacije koji su pokazali primjere dobre prakse u provođenju programa za smanjenje unosa soli. Prof.dr.sc.Graham MacGregor,vodeći svjetski stručnjak za pitanje soli u prehrani, predstavio je Globalnu svjetsku akciju za borbu protiv prekomjernog unosa kuhinjske soli. Dr.sc. Joao Breda voditelj Programa za prehranu, fizičku aktivnost i debljinu Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije prezentirao je nedavno usvojeni Akcijski plan za hranu i prehranu 2014-2020 (Food and Nutrition acition plan -FNAP) u kojem je smanjenje unosa kuhinjske soli u hrani od strane Svjetske zdravstvene organizacije još jednom prepoznato kao jedan od glavnih rizičnih čimbenika za nastanak čitavog niza nezaraznih kroničnih bolesti. Dosadašnja postignuća na ovom području u Hrvatskoj prikazao je prof. dr. Bojan Jelaković, a u sklopu konferencije Ministar zdravlja prim. Siniša Varga predstavio je Strateški plan o smanjenju unosa soli u RH.

Aktualno stanje i javnozdravstveni izazovi

Središnji dio programa kongresa započeo je izlaganjem ravnateljice Hrvatske agencije za hranu Andreje Gross – Bošković koja je prikazala trenutno stanje kvalitete i sigurnosti hrane. Cjelovitim prikazima po pojedinim područjima ove je tema detaljnije obrađene i u posebnoj sekciji koja je slijedila u nastavku. Istraživanje kroničnih nezaraznih bolesti, te dvije sekcije o intervencijama za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti – jedna posvećena individualnom, a druga populacijskom pristupu – bile su dio velikog bloka posvećenog javnozdravstvenim intervencijama. U ovom bloku prikazani su i rezultati te druge aktivnosti povezane s Nacionalnim preventivnim programima.

Globalne i lokalne prijetnje zaraznih bolesti obrađene su u sekciji unutar koje je održana i radionica o novim načinima informiranja o cijepljenju. Cilj ove radionice bio je dogovoriti strukturu i sadržaje buduće web stranice cijepljenju.

A koliko su u javnom zdravstvu ne odvojivi istraživačko i stručno, akademsko i praktično pokazao je profesor emeritus Silvije Vuletić govoreći o novoj knjizi „Javni diskurs – izazovi suvremenog“ zdravstva.

Zdrave „marende“ i vježbanje za sudionike kongresa

Kako kongres ne bi bio sam mjesto na kojem se govori o zdravlju i prevenciji bolesti sudionici kongres imali su priliku i samo osjetiti što to znači biti uključen u javnozdravstvenu intervenciju. Naime, svi dnevni obroci koji su bili pripremani za sudionike u hotelu Slavonija u Vinkovcima bili su priređeni prema receptima „marendi“ koje se spremaju za učenike u Istri,a tijekom objeda iz restorana su uklonjene sve „solenke“.

U predvorju kongresnih dvorana postavljen je i poseban poligon na kojem su nastavnici i studenti Zdravstvenog Veleučilišta iz Zagreba davali praktične savjete, pomagali u vježbanju te demonstrirali neke od načina korištenja pomagala za vježbanje.

Iskustva prevencije u poplavama

Postignuti rezultati u prevenciji tijekom katastrofalnih poplava 2014. bili su plazište za sekciju “Prevencija u izvanrednim okolnostima”, koja se održala 10. i 11. listopada 2014. godine u Vukovaru. U prezenatcijama je iznesen osvrt na poplave koje su ranije ove godine snažno pogodile cijelu regiju i Hrvatsku, u kojoj je nastradalo upravo područje u kojem se kongres održavao. Na sekciji su pored prikaza brojnih aktivnosti na područjima pogođenim poplavama, prezentirane i mjere smanjenja štetnih utjecaja u izvanrednim situacijama te odaziv za slučaj dr elementarnih nepogoda uključujući velikih nesreća uzrokovanih djelovanjem čovjeka.

Sekciji je prisustvovalo 30-tak sudionika, među kojima su bili predstavnici Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva obrane RH, Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije, Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatske gorske službe spašavanja te predstavnik grada Vukovara.

Primarijus Marijan Cesarik, zamjenik Ministra zdravlja RH moderirao je okrugli stol „Zajedničkim preventivnim akcijama do sprječavanja posljedica katastrofa“ koji je rezultirao zaključcima za unaprjeđenje djelovanja u slučaju katastrofa.

Pretposljednjeg dana kongresa delegacija kongresa položila je vijenac kod Križa na ušću Vuke u Dunav. Tom prigodom o važnosti prevencije u ratnim zbivanjima govorio je prof. dr. Slobodan Lang.

Kongres je održan u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog društva za javno zdravstvo HLZ-a te u suradnji s brojnim partnerima: Hrvatskom agencijom za hranu, ŠNZ “Andrija Štampar”, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ZZJZ Vukovarsko-srijemske županije, Hrvatskom udrugom medicinskih sestara – Društvom patronažnih sestara, Hrvatskom udrugom patronažnih sestara i Zdravstvenim veleučilištem iz Zagreba.

  • Ivana Sruk
  • Doc. dr. Danijela Štimac
  • Doc. dr. Aleksandar Džakula – adzakula@gmail.com