O čemu govore hrvatske političke stranke – kada govore o zdravstvu?

Uvod

Pitanja o zdravlju i dostupnosti zdravstvene zaštite u svim istraživanjima stavova građana vezanim uz parlamentarne izbore zauzimaju visoke pozicije.

Motivirani važnošću koje zdravlje populacije ima za cjelokupni razvoj zadovoljnog i uspješnog društva, izradili smo analizu sadržaja zdravstvenih politika koje se mogu naći u programima političkih stranaka i koalicijâ koje se natječu na parlamentarnim izborima za Hrvatski sabor u 2015 godini.

Metode

Koristeći rezultate RTL-ove predizborne ankete[1] u analizu smo uključili sve stranke i koalicije za koje je bilo predviđeno da će osvojiti barem jedan mandat u Hrvatskom saboru. U završnu evaluaciju smo uključili sve prijedloge zdravstvenih politika koje su spomenute u programima barem dvije političke stranke ili koalicije (Infografika). Za analizu odabranih prijedloga politika smo koristili Walt-Gilson policy analysis model (Walt and Gilson, 1994)[2] koji sagledava politiku kroz interakciju sadržaja same politike, ključnih dionika i procesa potrebnih za izvršenje politike te konteksta u kojem se ista predlaže ili donosi. Analizom dostupnih političkih programa utvrđene su teme koji su stranke obradile u svojim izbornim dokumentima. Vrednovanje programa provedeno je za svaku temu u sve četiri dimenzije: sadržaji, dionici, procesi i resursi (npr. Navođenje bilo kojeg od četiri navedena segmenta u opisu predloženih politika se bodovalo s jednim bodom. Ukoliko je prijedlog politike za određenu temu sadržavao sva četiri spomenuta segmenta bodovao bi se s maksimalna četiri boda.)

 Rezultati

Od sedam političkih stranaka koje su u svojim programima obradile segment zdravstva njih šest je govorilo o dostupnosti zdravstvene zaštite i o bolničkom sustavu (Infografika). Pet stranaka je u svojim programima govorilo o financiranju zdravstvenog sustava i ta tema je ukupno sakupila najviše bodova, te možemo reći da je ukupno gledajući najsustavnije obrađena. Odnos privatnog i javnog u zdravstvu, informatizacija u zdravstvu te primarna zdravstvena zaštita su sljedeće najčešće obrađene teme, dok su liste čekanja, cijepljenje i javna nabava u zdravstvu teme koje su najrjeđe spominjane. U skupnom zbroju bodova svih programa zdravstvenih politika stranke su se najviše fokusirale na predlaganje sadržaja politika (35% svih sakupljenih bodova), dok su u opisu procesa sakupile 28%, dionika 21% svih bodova, te svega 16% bodova definirajući financijske resurse za provedbu predloženih politika. Prijedlog zdravstvenog programa stranke “ORaH” je sakupio najviše bodova (n=74/84) te je pokrio gotovo sve spomenute teme, dok stranke “Most” i “Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti” u svojim programima nisu govorili o zdravstvu. Politički programi stranke “HDSSB” i koalicije “Spremni” u trenutku naše evaluacije (zaključno s 30.10.2015) nisu bili javno dostupni.

Zaključak

Iz naše analize je vidljivo da su programi zdravstvenih politika hrvatskih političkih stranaka primarno fokusirani na organizaciju i financiranje (dijela) zdravstvenog sustava te u većini slučajeva izostaje strukturiran pristup predstavljanja zdravstvenih politika. Iako je financiranje zdravstvenog sustava jedna od najprisutnijih tema većina programa se najmanje fokusira na opisivanje izvora financiranja predloženih zdravstvenih politika.

Analizom podataka Global Burden of Disease[3] vidljivo je da se više od polovice od ukupnog broja smrti u Hrvatskoj u 2013. godini može pripisati preventabilnim rizičnim čimbenicima (nezdravoj prehrani, pušenju, konzumaciji alkohola te nedovoljnoj fizičkoj aktivnosti). Usprkos tome, izuzev stranke “ORaH”, niti jedna druga stranka navedenu problematiku nije prepoznala kao dovoljno bitnu da je cjelovito uvrsti u svoj predizborni program.

NAPOMENA:  

Analiza sadržaja obrađenih u ovom prikazu bit će nastavljena te proširena.

INFOGRAFIKA:

Infografika: O cemu govore hrvatske politicke stranke kada govore o zdravstvu

Autori: Senad Handanagić, Damir Ivanković, Ivan Matić, Olga Plazibat, Vesna Štefančić, Aleksandar Džakula – Grupa “U4” Hrvatsko društvo za javno zdravstvo – HLZ-a.

Kontakti:

Senad Handanagić
shandanagic@yahoo.com

Damir Ivanković
divankovic@gmail.com

[1] http://www.vijesti.rtl.hr/izbori-2015/statisticki-centar/

[2] Walt, G., & Gilson, L. (1994). Reforming the health sector in developing countries: the central role of policy analysis. Health Policy and Planning, 9(4), 353–70. Retrieved from http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10139469

[3] GBD Compare | IHME Viz Hub. (n.d.). http://ihmeuw.org/3pgz

Oglasi