PROGRAM OČUVANJA MENTALNOG ZDRAVLJA BORBOM PROTIV NEGATIVNIH UTJECAJA TJESKOBE I STRESA

24. travnja 2019.

PROGRAM OČUVANJA MENTALNOG ZDRAVLJA BORBOM PROTIV NEGATIVNIH UTJECAJA TJESKOBE I STRESA

Klinika za psihijatriju Vrapče, Referentni centar Ministarstva zdravstva za psihosocijalne metode, Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ i Hrvatski zavod za javno zdravstvo donose paket preporuka koji je nastao u vrijeme pandemije koronvirusa kako bi pomogli stručnjacima koji pružaju usluge skrbi iz područja mentalnog zdravlja u pružanju psihosocijalne podrške, potom zdravstvenom osoblju za prevenciju sagorijevanja na radnom mjestu i građanima za samopomoć u prevenciji negativnih posljedica stresa. Kako bismo svi povećali svoju otpornost na stres moramo brinuti o svom mentalnom zdravlju. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Mentalno zdravlje je dio općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti. Budući je mentalno zdravlje prepoznato kao jedan od javno zdravstvenih globalnih prioriteta, 2018. godine donesena je Deklaracija o postizanju jednakosti za mentalno zdravlje za 21. stoljeće. Deklaracijom se daje poticaj i izražava spremnost za  poduzimanje mjera i intervencija na globalnoj i lokalnoj razini kako bi se smanjio teret mentalnih poremećaja i drugih zdravstvenih stanja koja imaju utjecaj na mentalno zdravlje, uključujući zlouporabu psihoaktivnih supstanci i bolesti ovisnosti te je naglašeno da svatko ima pravo na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja.

Situacija realne prijetnje zaraze korona virusom (COVID-19), samoizolacija i druge mjere prevencije predstavljaju stres za većinu ljudi. Stres može imati negativne posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje, stoga je važno da smo svi upoznati i koristimo postupke koji nas mogu zaštiti od negativnih posljedica stresa. U programu za očuvanje mentalnog zdravlja detaljno su opisani postupci koji pomažu u kontroli simptoma tjeskobe i doprinose pozitivnom mentalnom zdravlju i prevenciji bolesti. Mnoge osobe u stresu pokazuju poteškoće u funkcionalnom, zdravom nošenju s tjeskobom i nalaze se u riziku nastanka poremećaja mentalnog i/ili tjelesnog zdravlja. Također svojim, stresom izazvanim, rizičnim ponašanjem, mogu ugroziti ne samo sebe nego i druge ljude. Za postupke opisane ovdje utvrđena je učinkovitost na temelju znanstvenih studija i u medicinskoj praksi.

Paket preporuka za očuvanje mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja tjeskobne i stresa uključuje slijedeće postupke koji se mogu primjenjivati posebno ili još bolje u kombinaciji:

  • Protektivno i rizično suočavanje sa stresom – objašnjava protektivne i rizične načine suočavanja sa stresom
  • Upute za vježbe disanja – utvrđeno je kako osobe s izraženom tjeskobom i u stresu dišu površno što dovodi do poremećaja u ravnoteži kisika i ugljičnoga dioksida koja pogoršava simptome tjeskobe. Dijafragmalno (trbušno) disanje uspostavlja povoljnu ravnotežu s čime se smanjuju simptomi tjeskobe i postiže doživljaj opuštenosti.
  • Upute za progresivnu mišićnu relaksaciju –  opisan je način provođenja serije vježbi kojima se postiže relaksacija mišića cijelog tijela što dovodi do osjećaja opuštenosti.
  • Postupak s uznemirujućim mislima – opisan je mehanizam kojim uznemirujuće misli podržavaju začarani krug tjeskobe i postupak kako se mogu zaustaviti uznemirujuće misli.
  • Preporuke za slušanje opuštajuće glazbe – opisani su kriteriji za izbor glazbe za opuštanje i poboljšanje kvalitete spavanja s prijedlogom kompozicija koje zadovoljavaju kriterije za opuštajuću glazbu.

Smatramo kako upute i preporuke svih ovih postupaka trebaju biti dostupne svim građanima, zdravstvenim djelatnicima i stručnjacima pomagačkih struka kao dio standardnih postupaka u prevenciji negativnih posljedica tjeskobe i stresa.

Svi materijali će biti dostupni na web stranicama institucija čiji stručnjaci su sudjelovali u njihovoj izradi:www.bolnica-vrapce.hrwww.stampar.hrwww.hzjz.hr.

 

Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, dr. med. spec. psihijatar

Klinika za psihijatriju Vrapče Referentni centar Ministarstva zdravstva za psihosocijalne metode, Predsjednica Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju HLZ-a

 

Prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med. spec. javnog  zdravstva

Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Voditeljica odjela za mentalno zdravlje

12. Europska javnozdravstvena konferencija – EPH Conference – studeni 2019. godine – OTVORENA REGISTRACIJA

European Public Health Conference Foundation, European Public Health Association (EUPHA) i Société Française de Santé Publique (SFSP) pozivaju Vas na 12. Europsku javnozdravstvenu konferenciju (12th  European Public Health Conference) koja će se održati u Marseju, Francuska, od 20. do 23. studenog 2019. godine.

Svi članovi i članice Hrvatskog društva za javno zdravstvo imaju mogućnost plaćanja povoljnije kotizacije.

Više informacija i registracija putem poveznice:

https://ephconference.eu/index.php

Za ostale upite članova javite se mailom na: hd.javnozdravstvo@gmail.com

3. Hrvatski kongres preventivne medicine i unapređenja zdravlja

 

3.  HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREĐENJA ZDRAVLJA s međunarodnim sudjelovanjem

9.-12. listopada 2014. 

Vukovar/Vinkovci

Prevencija

Možda nema niti jedne teme koja je u tolikoj mjeri jednostavna i svakodnevna, a istovremeno beskrajno složena i značajna “na duge staze”, kao što je to hrana. Kad govorimo o količini hrane, ne znamo hoćemo li govoriti o gladi ili strahu od pretilosti. Kad govorimo o kemijskom sastavu, ne znamo hoćemo li govoriti o dragocjenim mikronutritijentima ili zagađenjima… Upravo su te „svakodnevne“ spoznaje bile ključne za izbor „ hrane i prehrane“ kao središnjih tema 3. hrvatskog kongresa preventivne medicine i unapređenja zdravlja s međunarodnim sudjelovanjem koji je svojim paralelnim programima održan u Vukovaru i Vinkovcima. od 09 do 12. listopada 2014. Naime, nacionalni kongres preventivne medicine i promicanja zdravlja prepoznat je kao mjesto je na kojem se mora napraviti cjelovita slika “stanja nacije” u najvažnijim javnozdravstvenim područjima, ali i predstaviti neke od novih projekata, strategija i inicijativa. Na kongresu je sudjelovalo više od 250 sudionika, a posebno treba istaknuti sudjelovanje 70-tak patronažnih sestara koje su svojim izlaganjima i nizom prikaza uspješnih projekata pokazali koliku važnost imaju timski rad i suradnja u javnozdravstvenim intervencijama.

Smanjivanje unosa soli – strateški plan

Kongres je 9. listopada u Vukovaru otvorila Regionalna konferencija o smanjenju unosa soli. Na konferenciji su kao predavači sudjelovali stručnjaci iz Velike Britanije, Portugala, Slovenije te Svjetske zdravstvene organizacije koji su pokazali primjere dobre prakse u provođenju programa za smanjenje unosa soli. Prof.dr.sc.Graham MacGregor,vodeći svjetski stručnjak za pitanje soli u prehrani, predstavio je Globalnu svjetsku akciju za borbu protiv prekomjernog unosa kuhinjske soli. Dr.sc. Joao Breda voditelj Programa za prehranu, fizičku aktivnost i debljinu Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije prezentirao je nedavno usvojeni Akcijski plan za hranu i prehranu 2014-2020 (Food and Nutrition acition plan -FNAP) u kojem je smanjenje unosa kuhinjske soli u hrani od strane Svjetske zdravstvene organizacije još jednom prepoznato kao jedan od glavnih rizičnih čimbenika za nastanak čitavog niza nezaraznih kroničnih bolesti. Dosadašnja postignuća na ovom području u Hrvatskoj prikazao je prof. dr. Bojan Jelaković, a u sklopu konferencije Ministar zdravlja prim. Siniša Varga predstavio je Strateški plan o smanjenju unosa soli u RH.

Aktualno stanje i javnozdravstveni izazovi

Središnji dio programa kongresa započeo je izlaganjem ravnateljice Hrvatske agencije za hranu Andreje Gross – Bošković koja je prikazala trenutno stanje kvalitete i sigurnosti hrane. Cjelovitim prikazima po pojedinim područjima ove je tema detaljnije obrađene i u posebnoj sekciji koja je slijedila u nastavku. Istraživanje kroničnih nezaraznih bolesti, te dvije sekcije o intervencijama za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti – jedna posvećena individualnom, a druga populacijskom pristupu – bile su dio velikog bloka posvećenog javnozdravstvenim intervencijama. U ovom bloku prikazani su i rezultati te druge aktivnosti povezane s Nacionalnim preventivnim programima.

Globalne i lokalne prijetnje zaraznih bolesti obrađene su u sekciji unutar koje je održana i radionica o novim načinima informiranja o cijepljenju. Cilj ove radionice bio je dogovoriti strukturu i sadržaje buduće web stranice cijepljenju.

A koliko su u javnom zdravstvu ne odvojivi istraživačko i stručno, akademsko i praktično pokazao je profesor emeritus Silvije Vuletić govoreći o novoj knjizi „Javni diskurs – izazovi suvremenog“ zdravstva.

Zdrave „marende“ i vježbanje za sudionike kongresa

Kako kongres ne bi bio sam mjesto na kojem se govori o zdravlju i prevenciji bolesti sudionici kongres imali su priliku i samo osjetiti što to znači biti uključen u javnozdravstvenu intervenciju. Naime, svi dnevni obroci koji su bili pripremani za sudionike u hotelu Slavonija u Vinkovcima bili su priređeni prema receptima „marendi“ koje se spremaju za učenike u Istri,a tijekom objeda iz restorana su uklonjene sve „solenke“.

U predvorju kongresnih dvorana postavljen je i poseban poligon na kojem su nastavnici i studenti Zdravstvenog Veleučilišta iz Zagreba davali praktične savjete, pomagali u vježbanju te demonstrirali neke od načina korištenja pomagala za vježbanje.

Iskustva prevencije u poplavama

Postignuti rezultati u prevenciji tijekom katastrofalnih poplava 2014. bili su plazište za sekciju “Prevencija u izvanrednim okolnostima”, koja se održala 10. i 11. listopada 2014. godine u Vukovaru. U prezenatcijama je iznesen osvrt na poplave koje su ranije ove godine snažno pogodile cijelu regiju i Hrvatsku, u kojoj je nastradalo upravo područje u kojem se kongres održavao. Na sekciji su pored prikaza brojnih aktivnosti na područjima pogođenim poplavama, prezentirane i mjere smanjenja štetnih utjecaja u izvanrednim situacijama te odaziv za slučaj dr elementarnih nepogoda uključujući velikih nesreća uzrokovanih djelovanjem čovjeka.

Sekciji je prisustvovalo 30-tak sudionika, među kojima su bili predstavnici Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva obrane RH, Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije, Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatske gorske službe spašavanja te predstavnik grada Vukovara.

Primarijus Marijan Cesarik, zamjenik Ministra zdravlja RH moderirao je okrugli stol „Zajedničkim preventivnim akcijama do sprječavanja posljedica katastrofa“ koji je rezultirao zaključcima za unaprjeđenje djelovanja u slučaju katastrofa.

Pretposljednjeg dana kongresa delegacija kongresa položila je vijenac kod Križa na ušću Vuke u Dunav. Tom prigodom o važnosti prevencije u ratnim zbivanjima govorio je prof. dr. Slobodan Lang.

Kongres je održan u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog društva za javno zdravstvo HLZ-a te u suradnji s brojnim partnerima: Hrvatskom agencijom za hranu, ŠNZ “Andrija Štampar”, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ZZJZ Vukovarsko-srijemske županije, Hrvatskom udrugom medicinskih sestara – Društvom patronažnih sestara, Hrvatskom udrugom patronažnih sestara i Zdravstvenim veleučilištem iz Zagreba.

  • Ivana Sruk
  • Doc. dr. Danijela Štimac
  • Doc. dr. Aleksandar Džakula – adzakula@gmail.com

Zdravstveni sustav i zdravstvena politika – Motovun 2015.

KAKO OSIGURATI ODRŽIVOST PROMJENA U ZDRAVSTVU

U mnoštvu informacija, stavova i ideja ponekad je iznimno teško pronaći jasan dokaz i obrazloženje uspješnosti odnosno održivosti promjena u zdravstvenom sustavu. Na tragu ovog stručnog izazova od 30. lipnja do 4. srpnja ove godine, po deseti je put u Motovunu organiziran simpozij „Zdravstveni sustav i zdravstvena politika“. Ovaj skup postavio je za cilj pokazati ponajprije koje su to promjene u zdravstvenom sustavu dale rezultate i zaživjele kao uspješne. Prepoznate su i raspravljene četiri ključne dimenzije koje određuju održivost promjena: sudjelovanje javnosti, tehnologije koje podupiru promjene, primjerena kadrovska struktura te održivi modeli financiranja.

U vremenu kad svjedočimo reformama, promjenama, ali i brojnim raspravama o tom što i kako učiniti za zdravstvo u Hrvatskoj od 30. lipnja do 4. srpnja ove godine, po deseti je put u Motovunu organiziran simpozij „Zdravstveni sustav i zdravstvena politika“. Ovaj skup postavio je za cilj pokazati ponajprije koje su to promjene u zdravstvenom sustavu dale rezultate i zaživjele kao uspješne. Naime, u mnoštvu informacija, stavova i ideja ponekad je iznimno teško pronaći jasan dokaz i obrazloženje uspješnosti odnosno održivosti promjena. Međutim govorilo se i raspravljano i o onima promjenama i projektima koji su bili manje uspješni. U cilju što boljeg vrednovanja i značenja iskustava ključni izazovi prikazani su kroz perspektive razvoja sustava u periodu od 2016.- 2020.

 

Umrežavanje i znanje kao preduvjeti uspješnih promjena

Kao uvod u program simpozija Zdravstveni sustav i zdravstvena politika, ove je godine prvi puta održana i Nacionalna konferencija “Izazovi javnog zdravstva s aktualnim temama novih informatičkih sustava u javnom zdravstvu te koordinacije javnozdravstvenih aktivnosti različitih dionika u javnom zdravstvu. Raspravljalo se i o nacionalnim preventivnim programima: prezentirano je trenutno stanje kao i predstojeći razvoj te moguća unapređenja. U raspravi su sudjelovali predstavnici službi za javno zdravstvo iz županijskih zavoda, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravlja i HZZO.

Jedan od prioriteta Strateškog plana razvoja javnog zdravstva za period 2013. do 2015. je razvoj te edukacija ljudskih resursa u području javnog zdravstva. U skladu s time Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo je anketu među timovima javnog zdravstva, županijskih zavod za javno zdravstvo, koju edukaciju smatraju da je potrebno provesti da bi se unaprijedila kvaliteta provedbe njihovih aktivnosti. Većina timova iskazala je potrebu za organizacijom edukacije iz socijalnog marketinga, pri čemu bi se usvojena znanja koristila za niz aktivnosti, a prije svega za provedbu Nacionalnih preventivnih programa ranog otkrivanja raka. Hrvatski zavod za javno zdravstvo je, kao nositelj provedbe Strateškog plana razvoja javnog zdravstva, organizirao edukaciju iz socijalnog marketinga u Motovunu tijekom skupa Zdravstveni sustavi i zdravstvena politika koji je održan u srpnju ove godine. Za tu potrebu organizirani su i vodeći predavači na tu temu dr. sc. Tea Vukušić Rukavina, dr. med. i Mario Harapin, dr. med. Pored kolega iz timova javnog zdravstva u edukaciji su sudjelovali i specijalizanti/ce Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Svi sudionici ove edukacije još jednom su istaknuli važnost usvajanja znanja s ovog područja te koristi koje će imati u svakodnevnom radu.

Kao „trans-generacijska“ poveznica svih ovogodišnjih programskih dijelova u Motovunu organizirana je revija filmova: “Dječje filmsko stvaralaštvo u službi zdravlja”. Znalački izabrani filmovi koje je u Motovunu predstavio voditelj ovog projekta Duško Popović ponovo je sudionicima dala priliku da svoj posao (i svijet koji nas okružuje!) vide „ drugim očima“.

 

Program simpozija realiziran je u četiri velika tematska bloka:

Sudjelovanje javnosti u provedbi promjena, Tehnologije koje podržavaju održivost promjena, Perspektive kadrova u zdravstvu te Održivo financiranje zdravstva. Rezultate istraživanja stavova građana o zdravstvenom sustavu prezentirao je glasnogovornik HZZO-a Nenad Korkut, dr.med. Kao poveznica svim blokovima prezentirane su različite profesionalne perspektive zdravstvenog sustava u Hrvatskoj do 2020.

 

Nove tehnologije i inovacije preduvjet održivog razvoja zdravstva

Kako su nove tehnologije jedan od preduvjeta i velika podrška svim nastojanjima uvođenja pozitivnih promjena, poseban blok bio je posvećen prikazima novih tehnoloških rješenja te odnosu prema inovacijama. Koliko su velika i učinkovita informatička rješenja koja podržavaju zdravstveni sustav moglo se vidjeti i doživjeti tijekom bloka u kojem su prezentirani sustavi cjelovitih rješenja za upravljanje složenim poslovnim procesima u zdravstvu. Blok o inovacijama u zdravstvu, pod nazivom „100 minuta za inovacije“, vodili su doc. dr. Mislav Jelić i mr. sc. Miroslav Mađarić. Prezentacija projekata i programa vezanih za zbrinjavanje hitnih i izvanrednih stanja koje je uz pomoć atraktivnih suradnika i najnovije opreme prikazala prim. Maja Grba Bujević, izazvala je veliko zanimanje svih prisutnih.

Uz rekordnih više od 150 sudionika, a u skladu s doktrinom motovunskog programa u interaktivnim su nastupima sudjelovali i ministar zdravlja prim. Siniša Varga, predsjednik Saborskog odbora za zdravlje i socijalnu politiku dr. sc. Željko Jovanović, predsjednik Hrvatske liječničke komore mr. sc. Trpimir Goluža te ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec, MBA, sa suradnicima.

 

Izazovi različitih modela financiranja zdravstva

Dodatnu dimenziju programu dale su rasprave na okruglom stolu pod nazivom “Košarica u zdravstvu ili zdravstvo u koš(aricu)?” Gosti okruglog stola bili su prof. dr. Maja Vehovec, Biserka Simčić, dipl. oecc (Slovenija), dr. sc. Ana Bobinac (Nizozemska), Ivan Lukovnjak dipl. oecc, Mario Bagat dr. med., doc. dr. Dagmar Radin i mr. sc. Dubravka Pezelj Duliba. Izlaganja i rasprave na okruglom stolu pokazali su kako postoje značaje razlike kako u tumačenju uloga i odgovornosti za financiranje za zdravstva pa tako i nekih temeljnih odnosa i načela.

Nažalost, ovogodišnji program obilježila je i prerana smrt prof. dr. Luke Kovačića jednog od začetnika i stalnih sudionika ovog programa. O profesoru Kovačiću su sa velikom zahvalnošću u Motovunu govorili prim. Katarina Sekelj Kauzlarić, doc. dr. Ranko Stevanović i doc. dr. Aleksandar Džakula.

Posebno treba istaknuti da su sudionike programa svojim glazbenim nastupom zabavljali članovi Domskog benda (Dom za odrasle osobe iz Motovuna) – glazbeni sastav u kojem zajednički sudjeluju i vrhunski muziciraju štićenici i djelatnici Doma za odrasle osobe Motovun. Oni uvijek svojim trudom zadive publiku!

Rezultat višegodišnje suradnje s partnerima i sponzorima omogućio je i značajno proširenje programa. Među tim partnerskim razvojnim iskoracima posebno treba istaknuti stipendije te povlaštene kotizacije za studente poslijediplomskih studija i specijalizante. Tako se od ove godine motovunski program dodatno osnažio s više od 30 mladih stručnjaka koji su svojim nastupima i raspravama dali dodanu snagu i zanimljivost programskim blokovima. Partneri u realizaciji ovog programa bili su i tvrtke Ericsson Nikola Tesla, MCS, Vegasoft, Aplikacija, Croatia zdravstveno osiguranje te Marand (Slovenija).

U paralelnom programu kroz četiri dana održana je i stručna radionica Razvoj palijativne skrbi do 2020. koju je vodila prof. dr. Karmen Lončarek. Osnovni cilj ove dvodnevne radionice bio je osnaživanje dionika za razvoj sustava palijativne skrbi u idućem petogodišnjem razdoblju.

 

Aleksandar Džakula

Katarina Sekelj Kauzlarić

Maja Vajagić

Prof. dr. sc. Luka Kovačić

Luka Kovačić
Luka Kovačić

S tugom javljamo da nas je zauvijek napustio naš dragi prof. dr. sc. Luka Kovačić.

Hvala mu za sve veliko i dobro što je učinio za Hrvatsko društvo za javno zdravstvo.