Povećanje broja korisnika električnih cigareta od najvećeg je javnozdravstvenog značaja u Republici Hrvatskoj

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i nacionalni programi brojnih zemalja pružaju potporu primjeni cjelokupnog spektra programa u okviru harm reduction-a. Harm reduction strategija je javnog zdravstva koja prihvaća da je kontinuirana učestalost rizičnog zdravstvenog ponašanja među onim pojedincima i grupama kod kojih je takvo ponašanje već usvojeno neizbježno te se fokusira na smanjenje štete, tj. negativnih posljedica koje takvo ponašanje uzrokuje. Od početka primjene 80ih godina prošlog stoljeća, ta strategija je u više primjera pokazala učinkovito smanjenje stopa pobola i smrtnosti na koje utječu rizična zdravstvena ponašanja. Osim samog smanjena stopa pobola i smrtnosti, strategija smanjenja štete dovodi do povećanja kvalitete života samih konzumenata, ali istovremeno i nekonzumenta te time i društva u cjelini.
Na tržištu danas postoje različiti proizvodi koji po principu harm reduction-a (žvakaće s nikotinom, nikotinski flasteri, e-cigarete) pomažu pušačima da smanje pušenje ili prestanu pušiti. E-cigareta se pokazala najefikasnijom metodom harm reduction-a u odnosu na pušenje što su prepoznali i propisi te direktiva EU.

Polaznici Poslijediplomskog studija iz Javnog zdravstva su tijekom modula Intervencija dobili zadatak da izrade policy dokument i Q&A na određenu javnozdravstvenu temu.

Policy dokument o e-cigaretama možete preuzeti ovdje:

2017-03 Policy_dokument E-CIGARETE

Q&A dokument možete preuzeti ovdje:

2017-03 Q&A E-CIGARETE

Hrvatsko društvo za javno zdravstvo

Povećanje broja korisnika električnih cigareta od najvećeg je javnozdravstvenog značaja u Republici Hrvatskoj

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i nacionalni programi brojnih zemalja pružaju potporu primjeni cjelokupnog spektra programa u okviru harm reduction-a. Harm reduction strategija je javnog zdravstva koja prihvaća da je kontinuirana učestalost rizičnog zdravstvenog ponašanja među onim pojedincima i grupama kod kojih je takvo ponašanje već usvojeno neizbježno te se fokusira na smanjenje štete, tj. negativnih posljedica koje takvo ponašanje uzrokuje. Od početka primjene 80ih godina prošlog stoljeća, ta strategija je u više primjera pokazala učinkovito smanjenje stopa pobola i smrtnosti na koje utječu rizična zdravstvena ponašanja. Osim samog smanjena stopa pobola i smrtnosti, strategija smanjenja štete dovodi do povećanja kvalitete života samih konzumenata, ali istovremeno i nekonzumenta te time i društva u cjelini.
Na tržištu danas postoje različiti proizvodi koji po principu harm reduction-a (žvakaće s nikotinom, nikotinski flasteri, e-cigarete) pomažu pušačima da smanje pušenje ili prestanu pušiti. E-cigareta se pokazala najefikasnijom metodom harm reduction-a u odnosu na pušenje što su prepoznali i propisi te direktiva EU.

Polaznici Poslijediplomskog studija iz Javnog zdravstva su tijekom modula Intervencija dobili zadatak da izrade policy dokument i Q&A na određenu javnozdravstvenu temu.

Policy dokument o e-cigaretama možete preuzeti ovdje:

2017-03 Policy_dokument E-CIGARETE

Q&A dokument možete preuzeti ovdje:

2017-03 Q&A E-CIGARETE

Hrvatsko društvo za javno zdravstvo

 

Zdravstvo na izborima 2016

Poveznica na Facebook stranicu inicijative

Misija ovog projekta jest unapređenje kvalitete razvoja i implementacije zdravstvenih politika te ukupno unapređenje upravljanja zdravstvom kroz stručno djelovanje prema političkim akterima u vrijeme parlamentarnih izbora.

Cilj je podići kvalitetu političkih programa te planova za upravljanje zdravstvenim sustavom koji spremaju političke grupacije u predizborno vrijeme te u njih ugraditi stručna znanja i sadržaje o organizaciji cjelovitog i održivog sustava zdravstvene zaštite.

Korisnici ovog servisa su svi zainteresirani dionici u zdravstvenom sustavu koji žele aktivno sudjelovati u izradi zdravstvene politike (policy-a), a ponajprije: političke stranke, strukovne i nevladine udruge, lokalne zajednice te pacijenti.

Autori i suradnici ovog projekta su stručnjaci i aktivisti iz različitih područja djelovanja i s različitim „backgroundom“:

  • Doc. dr. sc. Aleksandar Džakula, Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • Mr. sc. Senad Handanagić, dr. med., Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • Damir Ivanković, dr. med., MBA, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb
  • Prof. dr. sc. Karmen Lončarek, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Klinički bolnički centar Rijeka
  • Prof. dr. sc. Dagmar Radin, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
  • Maja Vajagić, dr. med., Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb.

Neposrednu odgovornost za funkcioniranje projekta i sve objavljenje sadržaje ima HDJZ-HLZ (Hrvatsko društvo za javno zdravstvo Hrvatskog liječničkog zbora).

Način rada ovog servisa jest formiranje slobodno dostupnog skupa dokumenata, alata te primjera i prikaza slučaja koji mogu poboljšati kvalitetu upravljanja zdravstvenim sustavom. Svi materijali bit će objavljivani online kako budu nastajali ili prema iskazanim zahtjevima korisnika. Materijali će primarno biti organizirani po sljedećoj strukturi građenoj od deset koraka:

10 koraka do zdravstvene politike u izbornim programima

/prigodno razvijen sustav stručnih alata i sadržaja/

  1. Istaknite vrijednosti i načela po kojima želite djelovati u zdravstvenoj zaštiti.
  2. Oblikujte viziju zdravstvenog stanja građana i stanja zdravstvenog sustava kakvu želite na kraju četverogodišnjeg mandata i dalje u budućnosti vidjeti ostvarenom.
  3. Opišite pojave (navedite podatke i izvore informacija) koje smatrate problemima te argumentirajte zašto su problem:
  4. Pojave koje su povezane sa zdravljem, a koje ukazuju na opterećenje građana bolestima, patnjom, drugim ograničenjima u svakodnevnom životu ili utječu na njihova ljudska prava.
  5. Pojave koje ukazuju na loše upravljanje, neadekvatno korištenje medicinskih tehnologija i/ili neprimjereno korištenje resursa koji bi inače mogli pridonijeti boljem zdravlju.
  6. Opišite trendove koji utječu na sve gore navedeno.
  7. Pobrojite postojeće dionike te opišite njihove snage i slabosti u odnosu spram zatečenih stanja i trendova.
  8. Definirajte prioritete, odnosno odredite pojave koje težinom i veličinom predstavljaju značajan problem na razini države, a za njihova rješenja postoje tehnologije i pozitivni primjeri – navedite ih.
  9. Odredite ciljeve po prioritetima te razlučite specifične ciljeve prema kriteriju potrebe za strateškom promjenom (reformom) ili operativnim unaprijeđenjem u manjim koracima.
  10. Procijenite snage dionika u odnosu na postavljene ciljeve i navedite nositelje aktivnosti (i odgovornosti za provedbu).
  11. Opišite sustav kojim će se kontinuirano upravljati uvođenjem promjena te imenujte strukture odgovorne za pojedina faze provedbe promjena.
  12. Definirajte načine praćenja i vrednovanja planiranih promjena.

OBRAZLOŽENJE:

Vrijeme pred parlamentarne izbore jest vrijeme kada političke grupacije u području javnih politika moraju predstaviti svoje namjere i planove u predstojećem izbornom ciklusu. Zbog težine i važnosti za svakog građana, zdravstvena politika tu ima istaknuto mjesto.

Što je zdravstvena politika?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, zdravstvena politika odnosi se na “…odluke, planove i akcije koje se poduzimaju kako bi se postigli određeni ciljevi zdravstvene zaštite u društvu. Eskplicitna zdravstvena politika može postići nekoliko stvari: ona definira viziju za budućnost koja zauzvrat pomaže uspostaviti ciljeve te kratkoročna i srednjoročna polazišta. Ona upućuje na zdravstvene prioritete i očekivane uloge različitih skupina te uspostavlja konsenzus i informira ljude.”

Zdravstvena politika, najčešće predstavljena kao dio izbornog programa, predstavlja važan dokument kojim se iskazuju namjere o načelima, vrsti i opsegu u kojemu se želi obuhvatiti upravljanje dijelovima javnog sektora koji direktno ili indirektno utječu na zdravlje stanovništva. Opseg i sadržaj zdravstvene politike proizlaze iz obaveze koje ima Republika Hrvatska, a time i legalno izabrani predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti:

Obaveze Republike Hrvatske prema građanima

Prema članku 58. Ustava Republike Hrvatske, “svakom se jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom.”

Kako bi ispunila svoju ustavnu obavezu, Republika Hrvatska svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite ostvaruje tako da:

  • planira zdravstvenu zaštitu i određuje strategiju razvoja zdravstvene zaštite,
  • osigurava zakonsku osnovu za ostvarivanje ciljeva zdravstvene zaštite,
  • osigurava uvjete za zdravstveno prosvjećivanje stanovništva,
  • osigurava razvoj zdravstveno-informacijskog sustava u Republici Hrvatskoj,
  • osigurava razvoj sustava telemedicine u Republici Hrvatskoj te
  • osigurava uvjete za edukaciju zdravstvenih kadrova.

Kako koristiti sadržaje iz ovog projekta?

Pri izradi zdravstvene politike bitno je najprije shvatiti proces izrade gdje je svaki korak nezaobilazan, te je preduvjet za uspješno savladavanje idućeg koraka. Ispunjavanje svih naznačenih koraka jest potrebno, ali nije dovoljno za kvalitetnu izradu politike. Naime, uključenost dionika pri izradi politike ključ je njenog uspjeha pri kasnijoj implementaciji.

Dokument: Vodič za proces izrade zdravstvene politike

Public Health Hub in Dubrovnik – NOVOSTI

DuHUB2016
PHHUB Dubrovnik
POZIVNO PISMO
Dragi kolege i prijatelji,
Hrvatsko društvo za javno zdravstvo i suradnici Vas sa zadovoljstvom pozivaju na Public Health Hub Dubrovnikproljetni sastanak 2016, koji će se održati od 17. – 19. ožujka 2016. u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik (http://www.caas.unizg.hr).
Glavne teme sastanka bit će:
  1. Specijalizacija i trajno usavršavanje u javnom zdravstvu (javnozdravstvena medicina i epidemiologija) – u sklopu našeg Proljetnog sastanka 2016 planiramo okupiti predstavnike specijalizanata, mentora i ustanove iz područja specijalizacija Javnozdravstvene medicine i Epidemiologije. Cilj je raspraviti probleme koje imamo u provedbi programa specijalizacije te definirati kritične točke u edukaciji mladih kolega koje nužno moramo unaprijediti. Naime, procjena je da ustanove nemaju cjelovitu sliku novog programa specijalizacija, mentori ne znaju sve svoje obaveze/prava, specijalizanti lutaju ili rade neke rutine izvan Programa… Rezultat svega navedenog je niža kvaliteta specijalističkog usavršavanja, problemi u organizaciji rada zavoda te u konačnici loša percepcija javno zdravstvenih specijalizacija koja odvraća potencijalne kandidate tj. buduće kolege od uključivanja i ulaska u područje javnog zdravstva.
  2. Interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup javnom zdravstvu u zajednici – unatoč stalnom naglašavanju važnosti timskog rada i multidisciplinarne i interdisciplinarne suradnje u javnom zdravstvu, te shvaćanja holističkog kao najučinkovitijeg modela djelovanja u zajednici, još uvijek postoje brojna otvorena pitanja o tome što čini kvalitetan interdisciplinarni tim.
Želja nam je pokazati:
  • kako bi trebao izgledati pravi multidisciplinarni javnozdravstveni tim, te na koji način bi se osigurala interdisciplinarnost;
  • je li interdisciplinarni pristup u javnom zdravstvu zaista potreban;
  • na čemu se temelji učinkovit multidisciplinarni i interdisciplinarni javnozdravstveni pristup u zajednici;
  • koji su izazovi sastavljanja i održavanja učinkovitih multidisciplinarnih timovima u javnom zdravstvu;
  • na koji način možemo postići kvalitetniju prekograničnu suradnju;
  • prikazati modele dobre prakse u jugoistočnoj europskoj regiji i Europi.
Pozivamo Vas da s nama podijelite svoja iskustva, te nam se pridružite i date svoj doprinos u raspravi o izabranim temama.
Veselimo se zajedničkom radu u Dubrovniku i srdačno Vas pozdravljamo,
Maja Lang Morović
Ankica Džono Boban
Vesna Štefančić
Damir Ivanković
Aleksandar Džakula

 

PROGRAM

Program DUB HUB Meeting  – Spring_2016

 
Doktori medicine
Medicinske sestre
Suradničke profesije u JZ
Četvrtak,
17. ožujka 2016.
/poslijepodne/
Stanje edukacije u JZ (plenarno)
Petak,
18. Ožujka 2016
Specijalizacija JZ medicine I epidemiologije– stanje i provedba programa
(rad u skupinama)
Obrazovanje med. Sestara za rad u JZ programima (Patronaža, Zavodi, vrtići, RI,…)
(rad u skupinama)
Obrazovanje suradničkih profesija i mogućnost sudjelovanja u provedbi JZ programa
(rad u skupinama)
Problem mentorskog rada u profesionalnom usavršavanju u RH (plenarno)
Unapređenje mentorskog rada u specijalizacijama
(rad u skupinama)
Unapređenje trans-profesionalne edukacije – primjer RI
(rad u skupinama)
Subota,
19. ožujak 2016.
/do 15h/
Intersektorska suradnja (plenarno)
Multidisciplinarni tim u JZ – što znači i kako ga ostvariti
(rad u skupinama)

 

PRIJAVE
Prijave radova i aktivnog sudjelovanja molim slati na: hd.javnozdravstvo@gmail.com
Kotizacija
/ =korištenje prostora i opreme CAAS-a, dva obroka u vrijeme održavanja programa,  zajednička večera svih sudionika, pauza za kavu, radni materijali/
VAŽNO: Svi registrirani sudionici ostvaruju pravo na povlaštene cijene smještaja u CAAS/IUC!
Iznos kotizacije: 950,00 kuna
Iznos kotizacije: 850 kuna /za članove HDJZ_HLZ i HED_HLZ i specijalizante/
TEHNIČKE INFORMACIJE
Sastanak se održava u:
Centre for Advanced Academic Studies (CAAS), University of Zagreb/IUC
Centre for Advanced Academic Studies
Don Frana Bulica 4
20000 Dubrovnik
SMJEŠTAJ
Svi registrirani sudionici imaju pravo na korištenje povlaštenih cijena smještaja u apartmanima i sobama CAAS/IUC.
http://www.caas.unizg.hr/accomodation.html

„ZDRAVSTVENI SUSTAVI I ZDRAVSTVENA POLITIKA“

Motovun_2016
Program  Zdravstveni sustavi i zdravstvena politika održat će se od 05. do 09. srpnja 2016.
U fokusu programa bit će pitanje značenja i  korištenja znanja u upravljanju zdravstvom.
Unutar ovog područja izabrane su tri ključne teme:
  • prenošenje stručnih i upravljačkih znanja u praksu
  • donošenje i provedba odluka zasnovanih na dokazima
  • korištenje novih tehnologija u razvoju zdravstvenog sustava.
Pozivamo Vas da nam se pridružite u Motovunu!
Srdačno Vas pozdravljamo,
Maja Vajagić
Aleksandar Džakula
Koordinatori programa

 

„ZDRAVSTVENI SUSTAVI I ZDRAVSTVENA POLITIKA“
Motovun, 05. – 09. srpnja 2016.
Organizatori                                                                                                               
SUORGANIZATORI
Hrvatsko društvo za javno zdravstvo – Hrvatski liječnički zbor
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Županija Istarska
Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
Istarski Domovi zdravlja
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Dom za odrasle osobe Brkač
Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja
PIN za zdravlje
Programski sadržaji su od 2006. godine realizirani u suradnji sa suradnicima  i predstavnicima iz:
Ministarstva zdravlja
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu
Sudionici                                                             
Programi su namijenjeni predstavnicima:
  • zdravstvenih ustanova
  • poslodavaca
  • lokalne i državne uprave
  • komora u zdravstvu
  • poslovnog sektora koji djeluje u zdravstvu
  • akademske zajednice
  • udruga pacijenata
Programi edukacije namijenjeni su studentima poslijediplomskih studija u zdravstvu, stručnih specijalističkih studija i specijalizacija.

Broj sudionika je ograničen na najviše 70 osoba u pojedinom programu!!!

Službeni jezici su hrvatski i engleski.
PRELIMINARNI PROGRAM: Motovun 2016 pdf                                    
Konferencijski program
 5. – 6. srpnja 2015.
Izazovi javnog zdravstva u Hrvatskoj – nacionalna JZ konferencija
  • Vodeći javnozdravstveni problemi: gdje smo u odnosu na EU
  • Upravljanje javnozdravstvenim informacijama i interoperabilnost u JZ
  • Vođenje i upravljanje preventivnim programima
 6. – 8. srpnja 2015.
Zdravstveni sustavi i zdravstvena politika – vodimo li zdravstvo intuitivno?
  • Kako prenijeti znanje u praksu – Odlučivanje temeljeno na dokazima
8. – 9. srpnja 2015.
Međunarodno zdravstvo
  • Je li moguća međudržavna suradnja u transferima znanja i tehnologija?
Radionice
  • Nove Informatičke tehnologije i koncepti
    • Novosti u informatizaciji zdravstvenog sustava, uključivanje pacijenata u brigu o vlastitom zdravlju
  • EU projekti
    • Prikazi aktivnosti i rezultata (ASSESS SNOMED CT, JaseHN, JANPA…)
    • Burza ideja i partnera
  • Podučavamo li mlađe ili oni podučavaju nas? Ili…?
    • Izazovi u edukaciji mladih stručnjaka u javnom zdravstvu
    • Razvoj novih edukativnih programa
    • Specijalizacije i PDS u području JZ
Okrugli stolovi
  • Tko su zapravo javno zdravstveni profesionalci (i profesije)?
  • Što očekujemo u zdravstvu do 2020?
Posebni programi
  • Palijativna skrb – znanje i prakse
  • Zdravstvo i izvanredne okolnosti – iskustva i tehnologije razvijene u Hrvatskoj
Programi edukacije
  • Kako izraditi policy dokumente?
  • Odabrane istraživačke metode i alati
Kontakti                                                                                  
Hrvatsko društvo za javno zdravstvo
hd.javnozdravstvo@gmail.com
Aleksandar Džakula
adzakula@gmail.com
Danijela Štimac
danijela.stim@gmail.com
Maja Vajagić
vajagicm@gmail.com

O čemu govore hrvatske političke stranke – kada govore o zdravstvu?

Uvod

Pitanja o zdravlju i dostupnosti zdravstvene zaštite u svim istraživanjima stavova građana vezanim uz parlamentarne izbore zauzimaju visoke pozicije.

Motivirani važnošću koje zdravlje populacije ima za cjelokupni razvoj zadovoljnog i uspješnog društva, izradili smo analizu sadržaja zdravstvenih politika koje se mogu naći u programima političkih stranaka i koalicijâ koje se natječu na parlamentarnim izborima za Hrvatski sabor u 2015 godini.

Metode

Koristeći rezultate RTL-ove predizborne ankete[1] u analizu smo uključili sve stranke i koalicije za koje je bilo predviđeno da će osvojiti barem jedan mandat u Hrvatskom saboru. U završnu evaluaciju smo uključili sve prijedloge zdravstvenih politika koje su spomenute u programima barem dvije političke stranke ili koalicije (Infografika). Za analizu odabranih prijedloga politika smo koristili Walt-Gilson policy analysis model (Walt and Gilson, 1994)[2] koji sagledava politiku kroz interakciju sadržaja same politike, ključnih dionika i procesa potrebnih za izvršenje politike te konteksta u kojem se ista predlaže ili donosi. Analizom dostupnih političkih programa utvrđene su teme koji su stranke obradile u svojim izbornim dokumentima. Vrednovanje programa provedeno je za svaku temu u sve četiri dimenzije: sadržaji, dionici, procesi i resursi (npr. Navođenje bilo kojeg od četiri navedena segmenta u opisu predloženih politika se bodovalo s jednim bodom. Ukoliko je prijedlog politike za određenu temu sadržavao sva četiri spomenuta segmenta bodovao bi se s maksimalna četiri boda.)

 Rezultati

Od sedam političkih stranaka koje su u svojim programima obradile segment zdravstva njih šest je govorilo o dostupnosti zdravstvene zaštite i o bolničkom sustavu (Infografika). Pet stranaka je u svojim programima govorilo o financiranju zdravstvenog sustava i ta tema je ukupno sakupila najviše bodova, te možemo reći da je ukupno gledajući najsustavnije obrađena. Odnos privatnog i javnog u zdravstvu, informatizacija u zdravstvu te primarna zdravstvena zaštita su sljedeće najčešće obrađene teme, dok su liste čekanja, cijepljenje i javna nabava u zdravstvu teme koje su najrjeđe spominjane. U skupnom zbroju bodova svih programa zdravstvenih politika stranke su se najviše fokusirale na predlaganje sadržaja politika (35% svih sakupljenih bodova), dok su u opisu procesa sakupile 28%, dionika 21% svih bodova, te svega 16% bodova definirajući financijske resurse za provedbu predloženih politika. Prijedlog zdravstvenog programa stranke “ORaH” je sakupio najviše bodova (n=74/84) te je pokrio gotovo sve spomenute teme, dok stranke “Most” i “Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti” u svojim programima nisu govorili o zdravstvu. Politički programi stranke “HDSSB” i koalicije “Spremni” u trenutku naše evaluacije (zaključno s 30.10.2015) nisu bili javno dostupni.

Zaključak

Iz naše analize je vidljivo da su programi zdravstvenih politika hrvatskih političkih stranaka primarno fokusirani na organizaciju i financiranje (dijela) zdravstvenog sustava te u većini slučajeva izostaje strukturiran pristup predstavljanja zdravstvenih politika. Iako je financiranje zdravstvenog sustava jedna od najprisutnijih tema većina programa se najmanje fokusira na opisivanje izvora financiranja predloženih zdravstvenih politika.

Analizom podataka Global Burden of Disease[3] vidljivo je da se više od polovice od ukupnog broja smrti u Hrvatskoj u 2013. godini može pripisati preventabilnim rizičnim čimbenicima (nezdravoj prehrani, pušenju, konzumaciji alkohola te nedovoljnoj fizičkoj aktivnosti). Usprkos tome, izuzev stranke “ORaH”, niti jedna druga stranka navedenu problematiku nije prepoznala kao dovoljno bitnu da je cjelovito uvrsti u svoj predizborni program.

 

NAPOMENA:  

Analiza sadržaja obrađenih u ovom prikazu bit će nastavljena te proširena.

 

INFOGRAFIKA:

Infografika: O cemu govore hrvatske politicke stranke kada govore o zdravstvu

 

Autori: Senad Handanagić, Damir Ivanković, Ivan Matić, Olga Plazibat, Vesna Štefančić, Aleksandar Džakula – Grupa “U4” Hrvatsko društvo za javno zdravstvo – HLZ-a.

 

Kontakti:

Senad Handanagić
shandanagic@yahoo.com

Damir Ivanković
divanković@gmail.com

 

 

[1] http://www.vijesti.rtl.hr/izbori-2015/statisticki-centar/

[2] Walt, G., & Gilson, L. (1994). Reforming the health sector in developing countries: the central role of policy analysis. Health Policy and Planning, 9(4), 353–70. Retrieved from http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10139469

[3] GBD Compare | IHME Viz Hub. (n.d.). http://ihmeuw.org/3pgz

Zdravstveni sustav i zdravstvena politika – Motovun 2015.

KAKO OSIGURATI ODRŽIVOST PROMJENA U ZDRAVSTVU

U mnoštvu informacija, stavova i ideja ponekad je iznimno teško pronaći jasan dokaz i obrazloženje uspješnosti odnosno održivosti promjena u zdravstvenom sustavu. Na tragu ovog stručnog izazova od 30. lipnja do 4. srpnja ove godine, po deseti je put u Motovunu organiziran simpozij „Zdravstveni sustav i zdravstvena politika“. Ovaj skup postavio je za cilj pokazati ponajprije koje su to promjene u zdravstvenom sustavu dale rezultate i zaživjele kao uspješne. Prepoznate su i raspravljene četiri ključne dimenzije koje određuju održivost promjena: sudjelovanje javnosti, tehnologije koje podupiru promjene, primjerena kadrovska struktura te održivi modeli financiranja.

U vremenu kad svjedočimo reformama, promjenama, ali i brojnim raspravama o tom što i kako učiniti za zdravstvo u Hrvatskoj od 30. lipnja do 4. srpnja ove godine, po deseti je put u Motovunu organiziran simpozij „Zdravstveni sustav i zdravstvena politika“. Ovaj skup postavio je za cilj pokazati ponajprije koje su to promjene u zdravstvenom sustavu dale rezultate i zaživjele kao uspješne. Naime, u mnoštvu informacija, stavova i ideja ponekad je iznimno teško pronaći jasan dokaz i obrazloženje uspješnosti odnosno održivosti promjena. Međutim govorilo se i raspravljano i o onima promjenama i projektima koji su bili manje uspješni. U cilju što boljeg vrednovanja i značenja iskustava ključni izazovi prikazani su kroz perspektive razvoja sustava u periodu od 2016.- 2020.

 

Umrežavanje i znanje kao preduvjeti uspješnih promjena

Kao uvod u program simpozija Zdravstveni sustav i zdravstvena politika, ove je godine prvi puta održana i Nacionalna konferencija “Izazovi javnog zdravstva s aktualnim temama novih informatičkih sustava u javnom zdravstvu te koordinacije javnozdravstvenih aktivnosti različitih dionika u javnom zdravstvu. Raspravljalo se i o nacionalnim preventivnim programima: prezentirano je trenutno stanje kao i predstojeći razvoj te moguća unapređenja. U raspravi su sudjelovali predstavnici službi za javno zdravstvo iz županijskih zavoda, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravlja i HZZO.

Jedan od prioriteta Strateškog plana razvoja javnog zdravstva za period 2013. do 2015. je razvoj te edukacija ljudskih resursa u području javnog zdravstva. U skladu s time Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo je anketu među timovima javnog zdravstva, županijskih zavod za javno zdravstvo, koju edukaciju smatraju da je potrebno provesti da bi se unaprijedila kvaliteta provedbe njihovih aktivnosti. Većina timova iskazala je potrebu za organizacijom edukacije iz socijalnog marketinga, pri čemu bi se usvojena znanja koristila za niz aktivnosti, a prije svega za provedbu Nacionalnih preventivnih programa ranog otkrivanja raka. Hrvatski zavod za javno zdravstvo je, kao nositelj provedbe Strateškog plana razvoja javnog zdravstva, organizirao edukaciju iz socijalnog marketinga u Motovunu tijekom skupa Zdravstveni sustavi i zdravstvena politika koji je održan u srpnju ove godine. Za tu potrebu organizirani su i vodeći predavači na tu temu dr. sc. Tea Vukušić Rukavina, dr. med. i Mario Harapin, dr. med. Pored kolega iz timova javnog zdravstva u edukaciji su sudjelovali i specijalizanti/ce Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Svi sudionici ove edukacije još jednom su istaknuli važnost usvajanja znanja s ovog područja te koristi koje će imati u svakodnevnom radu.

Kao „trans-generacijska“ poveznica svih ovogodišnjih programskih dijelova u Motovunu organizirana je revija filmova: “Dječje filmsko stvaralaštvo u službi zdravlja”. Znalački izabrani filmovi koje je u Motovunu predstavio voditelj ovog projekta Duško Popović ponovo je sudionicima dala priliku da svoj posao (i svijet koji nas okružuje!) vide „ drugim očima“.

 

Program simpozija realiziran je u četiri velika tematska bloka:

Sudjelovanje javnosti u provedbi promjena, Tehnologije koje podržavaju održivost promjena, Perspektive kadrova u zdravstvu te Održivo financiranje zdravstva. Rezultate istraživanja stavova građana o zdravstvenom sustavu prezentirao je glasnogovornik HZZO-a Nenad Korkut, dr.med. Kao poveznica svim blokovima prezentirane su različite profesionalne perspektive zdravstvenog sustava u Hrvatskoj do 2020.

 

Nove tehnologije i inovacije preduvjet održivog razvoja zdravstva

Kako su nove tehnologije jedan od preduvjeta i velika podrška svim nastojanjima uvođenja pozitivnih promjena, poseban blok bio je posvećen prikazima novih tehnoloških rješenja te odnosu prema inovacijama. Koliko su velika i učinkovita informatička rješenja koja podržavaju zdravstveni sustav moglo se vidjeti i doživjeti tijekom bloka u kojem su prezentirani sustavi cjelovitih rješenja za upravljanje složenim poslovnim procesima u zdravstvu. Blok o inovacijama u zdravstvu, pod nazivom „100 minuta za inovacije“, vodili su doc. dr. Mislav Jelić i mr. sc. Miroslav Mađarić. Prezentacija projekata i programa vezanih za zbrinjavanje hitnih i izvanrednih stanja koje je uz pomoć atraktivnih suradnika i najnovije opreme prikazala prim. Maja Grba Bujević, izazvala je veliko zanimanje svih prisutnih.

Uz rekordnih više od 150 sudionika, a u skladu s doktrinom motovunskog programa u interaktivnim su nastupima sudjelovali i ministar zdravlja prim. Siniša Varga, predsjednik Saborskog odbora za zdravlje i socijalnu politiku dr. sc. Željko Jovanović, predsjednik Hrvatske liječničke komore mr. sc. Trpimir Goluža te ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec, MBA, sa suradnicima.

 

Izazovi različitih modela financiranja zdravstva

Dodatnu dimenziju programu dale su rasprave na okruglom stolu pod nazivom “Košarica u zdravstvu ili zdravstvo u koš(aricu)?” Gosti okruglog stola bili su prof. dr. Maja Vehovec, Biserka Simčić, dipl. oecc (Slovenija), dr. sc. Ana Bobinac (Nizozemska), Ivan Lukovnjak dipl. oecc, Mario Bagat dr. med., doc. dr. Dagmar Radin i mr. sc. Dubravka Pezelj Duliba. Izlaganja i rasprave na okruglom stolu pokazali su kako postoje značaje razlike kako u tumačenju uloga i odgovornosti za financiranje za zdravstva pa tako i nekih temeljnih odnosa i načela.

Nažalost, ovogodišnji program obilježila je i prerana smrt prof. dr. Luke Kovačića jednog od začetnika i stalnih sudionika ovog programa. O profesoru Kovačiću su sa velikom zahvalnošću u Motovunu govorili prim. Katarina Sekelj Kauzlarić, doc. dr. Ranko Stevanović i doc. dr. Aleksandar Džakula.

Posebno treba istaknuti da su sudionike programa svojim glazbenim nastupom zabavljali članovi Domskog benda (Dom za odrasle osobe iz Motovuna) – glazbeni sastav u kojem zajednički sudjeluju i vrhunski muziciraju štićenici i djelatnici Doma za odrasle osobe Motovun. Oni uvijek svojim trudom zadive publiku!

Rezultat višegodišnje suradnje s partnerima i sponzorima omogućio je i značajno proširenje programa. Među tim partnerskim razvojnim iskoracima posebno treba istaknuti stipendije te povlaštene kotizacije za studente poslijediplomskih studija i specijalizante. Tako se od ove godine motovunski program dodatno osnažio s više od 30 mladih stručnjaka koji su svojim nastupima i raspravama dali dodanu snagu i zanimljivost programskim blokovima. Partneri u realizaciji ovog programa bili su i tvrtke Ericsson Nikola Tesla, MCS, Vegasoft, Aplikacija, Croatia zdravstveno osiguranje te Marand (Slovenija).

U paralelnom programu kroz četiri dana održana je i stručna radionica Razvoj palijativne skrbi do 2020. koju je vodila prof. dr. Karmen Lončarek. Osnovni cilj ove dvodnevne radionice bio je osnaživanje dionika za razvoj sustava palijativne skrbi u idućem petogodišnjem razdoblju.

 

Aleksandar Džakula

Katarina Sekelj Kauzlarić

Maja Vajagić

DANI PREVENTIVE 2015 – IZVJEŠTAJ

Dani preventive 2015

 

Od 07. travnja do 31. svibnja 2015. diljem Hrvatske održani su programi u okviru ovogodišnjih Dana preventive.. Cilj ovog programa bio je približiti građanima mogućnosti prevencije kroz djelovanje različitih zdravstvenih profesionalaca i demonstrirati moguće načine pomoći i samopomoći za građane.

Više o programima koji su se odvijali diljem Hrvatske pogledajte na:

www.dani-preventive.hr

 

Izdvajamo:

Suradnja s patronažnim sestrama

U sklopu Dana preventive, povodom Svjetskog dana hipertenzije, 19. svibnja na Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održan je stručni skup.. Dr.sc. Marijan Katalenić održao je predavanje „Sigurnost hrane“, a doc. dr. Danijela Štimac predavanje „Provedba Strateškog plana smanjenja prekomjernog unosa soli“.

S ciljem obilježavanja Svjetskog dana nepušenja, 26, svibnja je održan stručni skup , na kojem je dr.sc. Marta Čivljak, dr.med. imala predavanje na temu: “Učinkovite intervencije za prestanak pušenja – najnovija saznanja“ , dok su dr.sc.Ljiljana Muslić, prof. i Irena Rojnić Palavra, dr. med. imale izlaganje na temu: „Javnozdravstveni izazovi nadzora nad duhanom u RH“. Oba gore navedena skupa organzirana su u suradnji s Domovima zdravlja Grada Zagreba – Patronažna djelatnost, Hrvatskom udrugom patronažnih sestara , Društvom patronažnih sestara HUMS i Programom Zagreb zdravi grad. Na skupovima je sudjelovalo 160 patronažnih sestara.

 

Evaluacijska  radionica o preventivnim aktivnostima  

U sklopu vrednovanja provedbe preventivnih programa održana je Evaluacijska  radionicu u prostorijama   Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Edukacijski centar,   Rockefellerova 12. Radionica je održana u 10. lipnja 2015.

Program radionice i rasprave oblikovan je na platformi uvodnih izlaganja koje su održali Profesor emeritus Silvije Vuletić  (Javno zdravstveni diskurs : Preventiva i promicanje zdravlja);   Mr. sc. Senad Handanagić  (Jesu li nam korisna međunarodna iskustva u prevenciji?); Doc. dr. sc. Aleksandar Džakula (Preventiva u Hrvatskoj ‐ između teorije i prakse.); Doc. dr. sc. Danijela Štimac (Nacionalni program‐„Živjeti zdravo“). Na skupu je sudjeovalo 40-tak javnozdravstvenih radnika.

Šest javnih diskursa hrvatskog zdravstva

U sklopu Dana preventive održan je i simpozij „Šest javnih diskursa hrvatskog zdravstva“. U organizaciji ovog simpozija sudjelovali su Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko društvo za javno zdravstvo – HLZ i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Na simpoziju su se obradile sljedeće teme:

  • Pojam i definicija diskursa (Silvije Vuletić),
  • Suvremena (javno)zdravstvena politika (Aleksandar Džakula, Hrvoje Tiljak),
  • Objedinjenje primarne zdravstvene zaštite (Biserka Bergman Marković),
  • E – zdravlje: kako i zašto? (Josipa Kern),
  • Suvremena etika javnog zdravstva (Ana Borovečki),
  • Komunikacija medija i zdravstva (Tea Vukušić Rukavina, Ognjen Brborović, Mario Harapin),
  • K epistemologiji javnog zdravstva (Dinko Štajduhar, Branko Kolarić)